Državno sudbeno vijeće vodi stegovne postupke samo na zahtjev ovlaštenih podnositelja i u tim slučajevima odlučuje o stegovnoj odgovornosti sudaca.
Stegovni postupak se pokreće zahtjevom za provođenje stegovnog postupka. Ovlašteni podnositelji zahtjeva su: predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda RH, nadležno sudačko vijeće i ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Sudionici postupka pred sudom, kao niti Državno sudbeno vijeće po službenoj dužnosti, nisu ovlašteni podnositelji tog zahtjeva.
Sudac odgovara za sljedeća stegovna djela, propisana Zakonom o Državnom sudbenom vijeću:
- neuredno obnašanje sudačke dužnosti,
- nepostupanje po odluci donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku,
- obnašanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću,
- izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti,
- povreda službene tajne u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti,
- nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način,
- nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici i
- nepodvrgavanje prosudbi tjelesnih i duševnih svojstava radi ocjene sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti
- nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere
- povreda propisa o zaštiti osobnih podataka
Stegovni postupak za neuredno obnašanje sudačke dužnosti pokrenuti će se osobito:
- ako sudac bez opravdanog razloga ne izrađuje i ne otprema sudske odluke,
- ako je sudačko vijeće ocijenilo rad suca ocjenom nezadovoljavajuće obnaša sudačku dužnost,
- ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju manji od broja utvrđenog Okvirnim mjerilima za rad sudaca i
- ako sudac u rješavanju predmeta bez opravdanog razloga bitno odstupa od redoslijeda njihovog zaprimanja u sudu, odnosno ne vodi računa o njihovoj hitnosti,
- ako bez opravdanog razloga zbog nepoduzimanja postupovnih radnji u sudskom predmetu nastupi zastara
Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:
- ukor,
- novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od jednog do tri mjeseca,
- novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od četiri do šest mjeseci ili
- novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od sedam do dvanaest mjeseci i
- razrješenje od dužnosti.
Stegovni postupak ne smije pokrenuti nakon jedne godine od saznanja za počinjeno stegovno djelo i počinitelja, odnosno tri godine od počinjenog stegovnog djela. Zastara vođenja stegovnog postupka nastupa istekom roka od šest godina od dana dovršetka stegovnog djela. Ako stegovno djelo povlači kaznenu odgovornost, stegovni postupak smije se pokrenuti u vremenu u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka, pod uvjetom da je taj postupak pokrenut. Izvršenje stegovne kazne zastarijeva za godinu dana od njezine pravomoćnosti.
Vijeće može za pojedine stegovne postupke imenovati posebno stegovno vijeće koje će provesti postupak, utvrditi činjenice i obrazložiti utvrđene činjenice pred Vijećem. Dva člana stegovnog vijeća moraju biti suci, a predsjednik Stegovnog vijeća mora biti najmanje sudac suda istog stupnja kao i sudac protiv kojeg se vodi stegovni postupak.
Vijeće može za pojedine stegovne postupke imenovati istražno povjerenstvo iz redova sudaca redovnih i specijaliziranih sudova, koje će utvrditi činjenice i obrazložiti ih tijekom postupka pred Vijećem.
Stegovni postupak provodi se, odgovarajućom primjenom odredbi Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na raspravu ako Zakonom o državnom sudbenom vijeću drugačije nije određeno. U odnosu na stegovna djela primjenjuju se odredbe važećeg Kaznenog zakona.
Ročišta Stegovnog vijeća i sjednice Vijeća na kojima se odlučuje o stegovnoj odgovornosti sudaca, nisu javne. Na zahtjev suca protiv kojeg se vodi stegovni postupak Vijeće može održati javnu sjednicu.
Odluku o stegovnoj odgovornosti donosi Vijeće većinom glasova svih članova Vijeća.